Ljudsko djelovanje tjera Zemlju do krajnjih granica ranije nego što se prije mislilo
U novom istraživanju objavljenom u poznatom časopisu Nature, znanstvenici sa Sveučilišta Berkley pokazuju zabrinjavajuću sudbinu koju ljudi nameću vlastitom planetu. Prema riječima istraživača, "globalni ekosustav u cjelini (...) približava se kritičnoj promjeni na planetarnoj razini zbog ljudskih djelovanja".
Razlozi su već poznati. Rast stanovništva, povećana potrošnja resursa, transformacije i usitnjavanje staništa, proizvodnja i potrošnja energije te klimatske promjene.
U drugim radovima već su opisani čimbenici koji potvrđuju ovo novo istraživanje. Djelatnosti muškaraca čine 43% površine planeta, a procjenjuje se da utječu dvostruko više od tog područja. Trećina sve čiste vode preusmjerava se za ljudsku upotrebu, a stope izumiranja usporedive su s onim u vrijeme kada su dinosauri nestali.
Kakva nas budućnost čeka
Ali što sve podrazumijeva ta "kritična promjena"? Učinci na budućnost još su uvijek neizvjesni, ali prošlost nam je već pokazala neke mogućnosti. Istraživači čine usporedbu između današnjice i ledenog doba. U to su vrijeme velike promjene u okolišu uzrokovale izumiranje i utjecale na rasprostranjenost, obilje i raznolikost vrsta, uz pojavu novih zajednica.
Još uvijek postoji mogućnost da promjene u ekosustavima, bilo da smrt životinja, nedostatak vode, zagađenje i sve vrste problema uzrokovanih održavanjem našeg načina života, prouzrokuju pad ili kraj prirodnih resursa neophodnih za ljudsko zdravlje.
Drugo važno pitanje je kada će Zemlja doseći svoju granicu? Autori vjeruju da se odgovor krije kad promjene u ekosustavima dosegnu između 50% i 90% od ukupnog broja. Očekuje se da će se za 10 ili 15 godina polovica cjelokupnog ekosustava suočiti s tim vrstama promjena.
Kakva god bila budućnost, slika koja se stvara nije baš ohrabrujuća. Ne postoji presedan za mogućnost gubitka prirodnih resursa vitalnih za ljudsko postojanje. Vjerojatno rješenje je promjena mentaliteta i ponašanja u vezi s našim životnim navikama i navikama konzumiranja.
U nastavku možete pogledati komentare glavnog znanstvenika Anthonyja Barnoskyja na njegove rezultate istraživanja:
