Globalna koncentracija CO2 ruši rekord unatoč pandemiji

Razina CO2 u atmosferi dosegla je 416,21 dijelova na milijun (ppm), najvišu od početka mjerenja, koja su započela 1958.

Povećanje CO2

Slika: Thijs Stoop u Unsplash-u

U posljednjih nekoliko tjedana, dok se svijet zaustavio u borbi protiv pandemije koronavirusa, bilo je mnogo izvješća o poboljšanoj kvaliteti zraka na nekim mjestima. Međutim, ne treba misliti da je klimatska kriza riješena. Daleko od toga: najnoviji podaci američke Nacionalne uprave za oceane i atmosferu (NOAA) pokazuju da globalna razina ugljičnog dioksida (CO2) naglo raste.

U travnju 2020. prosječna koncentracija CO2 u atmosferi bila je 416,21 dijelova na milijun (ppm), što je najviše od početka mjerenja koja su započela 1958. godine na Havajima. Uz to, zapisi o ledenoj jezgri ukazuju da smo prvi put vidjeli ove razine u posljednjih 800 000 godina. Svjetska situacija za okoliš Programa Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP) pokazuje reprezentativni porast koncentracija CO2 od više od 100 ppm od ožujka 1958. godine.

Krivulja ukazuje na očekivane sezonske fluktuacije: sjeverna hemisfera ima veću kopnenu masu od južne hemisfere i vegetacija apsorbira više CO2 tijekom ljeta. U ovom se kraju vrhunac koncentracije događa krajem zime, u svibnju, jer s hladnoćom Zemlja ima manje procesa fotosinteze i, prema tome, razina CO2 raste do sljedećeg ciklusa. Kada se tada opet dogodi fotosinteza i pojavi se novo lišće, oni opet apsorbiraju CO2, smanjujući koncentracije za oko 7,5 ppm do listopada.

Grafički

Trend koncentracije CO2 u atmosferi. Podaci NOAA, grafikoni iz UNEP-ove Svjetske sobe za okoliš. Slika: UNEP

Međutim, zbog antropogenih emisija (oslobođenih ljudskim aktivnostima), koncentracije CO2 brzo se povećavaju. Grafikon u nastavku prikazuje razliku u razinama između istog mjeseca u različitim godinama (na primjer, došlo je do porasta od više od 2,88 ppm između travnja 2019. i travnja 2020.). To pokazuje da, iako je 1960-ih godina povećanje u jednoj godini iznosilo oko 0,9 ppm, u razdoblju 2010.-2019. Prosjek je bio 2,4 ppm. Očito je ubrzan uzlazni trend.

Grafikon CO2

Trend u porastu koncentracije CO2 u atmosferi. Usporedba prosjeka mjeseca i istog mjeseca u prethodnoj godini. Grafikon i analiza UNEP-ove Svjetske sobe za okoliš. Slika: UNEP

Dugoročna vizija

Koristeći zapise ledene jezgre, moguće je izmjeriti CO2 zarobljen ledom na Antarktiku, koji datira prije 800 000 godina. Od tog razdoblja do danas nikada nismo dosegli 416 ppm. S obzirom na to da se Homo sapiens pojavio prije otprilike 300 000 godina, a prvi trag Homo sapiens sapiens (poznat i kao ljudsko biće) datira od prije 196 000 godina, niti jedan pojedinac naše vrste nikada nije iskusio tako visoku razinu CO2.

„Ovo je očito glavna briga za klimu i još jednom pokazuje da je potrebna hitna akcija za smanjenje emisija stakleničkih plinova. Da bismo zadržali prosječno globalno zagrijavanje na 1,5 ° C, moramo do 2040. - najkasnije do 2055. iznijeti na nulu neto emisije “, rekao je UNEP-ov direktor GRID-a u Ženevi i voditelj programa za Svjetsku sobu za okoliš, Pascal Peduzzi.

Grafikon CO2

Atmosferska koncentracija CO2 iz ledene jezgre bilježi posljednjih 800 000 godina. EPA podaci, UNEP GRID-Ženevski grafovi (poveznica). Slika: UNEP

Ovi rezultati mogu biti iznenađujući za one koji s optimizmom pretpostavljaju da će COVID-19 smanjiti ukupne globalne emisije. Iako je istina da su automobilski i zračni promet, kao i industrijske aktivnosti, u većini dijelova svijeta drastično smanjeni od siječnja 2020., to nije slučaj s električnom energijom: prema Svjetskoj energetskoj panorami 2019. 64% globalni izvori električne energije potječu iz fosilnih goriva (ugljen: 38%, plin: 23%, nafta: 3%). Sustavi grijanja rade kao prije COVID-19, a niti jedno od temeljnih pitanja nije se promijenilo - poput potrage za obnovljivom energijom, korištenja javnog prijevoza i kraja krčenja šuma.

Uz to, češći i ozbiljniji šumski požari, uzrokovani klimatskim promjenama, i dalje pogađaju zemlje poput Brazila, Hondurasa, Mjanmara, Tajlanda i Venezuele, emitirajući velike količine dodatnog CO2. "Bez temeljnih promjena u globalnoj proizvodnji energije, nećemo imati razloga očekivati ​​trajno smanjenje tih emisija", kaže UNEP-ov stručnjak za klimatske promjene Niklas Hagelberg.

„COVID-19 daje nam priliku da izmjerimo rizike koje preuzimamo s neodrživim odnosom s okolišem i iskoristimo priliku da obnovimo svoja gospodarstva na ekološkiji način. Moramo uzeti u obzir globalne prijetnje, poput pandemija i klimatskih katastrofa, kako bismo stvorili otporna globalna tržišta, tvrtke, zemlje i sustave te stvorili zdravu i održivu budućnost za sve.

"Podrška fiskalnim poticajima i financijskim paketima za iskorištavanje prednosti dekarbonizacije i ubrzanog prijelaza na čistu i obnovljivu energiju neće biti samo kratkoročna gospodarska pobjeda, već i pobjeda za buduću otpornost", dodao je.