Što je vegetarijanstvo i njegove koristi

Shvatite razloge zašto se ljudi iz različitih regija svijeta pridržavaju vegetarijanstva

vegetarijanstvo

Uređena i promijenjena slika Louisa Hansela @shotsoflouis, dostupna je na Unsplash

Vegetarijanstvo je prehrambena praksa koja isključuje konzumaciju životinjskih derivata poput crvenog mesa, a povrće i gljive kao glavni izvor hrane. Vegetarijanstvo se pojavilo kao značajan prehrambeni pokret u zapadnim kulturama (1 i 2). Prednosti vegetarijanstva uključuju poboljšanje zdravlja (3, 4), održivije okruženje (5, 6 i 7) i empatičniji odnos s neljudskim životinjama (8, 9).

Izrazi "strogi vegetarijanac" i "ovolaktovegetarijanac" stvoreni su kako bi razlikovali ljude koji se prehranom temelje na povrću i gljivama 100% od onih koji isključuju meso, ali konzumiraju mliječne proizvode i jaja.

  • Duhovni ribolov: nevidljiva opasnost od ribolovnih mreža

Postoje i druge prehrane i filozofije života koje predlažu potpuno isključivanje ili smanjenje potrošnje životinjskih proizvoda, poput ribarske trgovine, fleksitarizma, peganstva i veganstva. U potonjem slučaju, osim što se prehrana u potpunosti temelji na gljivama i povrću, dakle strogoj vegetarijanskoj, postoji i etička zabrinutost zbog dobrobiti životinja uključenih u proizvodnju bilo koje hrane, proizvoda i posuđa - izbjegavajući kozmetiku testiranu na životinjama; bilo koja vrsta mesa, mliječnih proizvoda i jaja; predmeti od kože; između ostalih proizvoda koji uključuju patnju i sadrže derivate, izlučevine ili dijelove tijela bilo koje životinje.

Razlozi za pridruživanje vegetarijanstvu

1. Dugovječnost

Biti vegetarijanac može rezultirati duljim životom, pokazalo je istraživanje objavljeno u časopisu JAMA Internal Medicine. Prema istraživanju koje su proveli profesionalci sa Sveučilišta adventista sedmog dana Loma Linda u Sjedinjenim Državama, oni koji su strogi vegetarijanci (koji jedu samo povrće i gljive) imaju 15% manji rizik od smrti, dok oni koji su ovo-lakto-vegetarijanski (koji se prehranjuju na bazi povrća, jaja, mlijeka i proizvoda koji se od njih dobivaju) imaju 9% manji rizik od smrti od ljudi koji jedu meso. Ribari-vegetarijanci (koji jedu ribu, povrće, jaja i mliječne proizvode) imaju 19% manji rizik od smrti. Napokon, poluvegetarijanci (jedu manje mesa od osobe koja je na standardnoj prehrani i ne jedu govedinu i svinjetinu, iako jedu piletinu i ribu) imaju 8% manji rizik od smrti u usporedbi s onima koji jedu meso s više frekvencija.

2. Smanjuje rizik od kroničnih bolesti

Studija istraživača sa Sveučilišta u Oxfordu, koja je izašla početkom 2013., pokazala je da vegetarijanac smanjuje rizik od srčanih bolesti za 32% u usporedbi s prehranom koja se temelji na mesu i ribi. Ovim istraživanjem obuhvaćeno je 45 000 ljudi u Velikoj Britaniji, od kojih je 34% bilo vegetarijanaca. Istraživači su u tom istraživanju otkrili da je privrženost vegetarijanstvu manje vjerojatna za visoke indekse tjelesne mase, kao i za dijabetes. Studija iz 2011. objavljena u časopisu Diabetes Care pokazala je da je vegetarijanstvo povezano sa smanjenjem čimbenika rizika za metabolički sindrom, što je skup poremećaja povezanih s povećanim rizikom od dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti.

Pregled 25 studija smještenih na platformi PubMed zaključio je da prehrana sa smanjenjem životinjskih proizvoda doprinosi smanjenju rizika od pretilosti i dijabetesa tipa 2. Uz poboljšanje metaboličkih zdravstvenih biljega i krvnog tlaka te igrajući ulogu u liječenju upalne bolesti crijeva, poput Crohnove bolesti.

3. Pridržavanje vegetarijanstva učinkovitije je protiv efekta staklenika nego zaustavljanje automobila

Prema istraživanjima Sveučilišta Yale, proizvodnja crvenog mesa ima puno veći utjecaj na okoliš u usporedbi s drugim vrstama mesa (svinja i perad), povrćem i životinjskim proizvodima (mliječni proizvodi i jaja). To je zato što, prema studiji, dolazi do gubitka trofične energije u procesu goveđeg preživanja.

Studija je proučavala količinu gnojiva za zemlju, vodu i dušik koja su potrebna za proširenje proizvodnje mesa te ga uspoređivala s peradi, svinjama, jajima i mliječnim proizvodima. Zaključeno je da se između 2% i 12% bruto energije koju stoka troši u proizvodnju i uklanjanje metanskog plina.

"Samo djelić hrane koju stoka konzumira prelazi u krvotok, tako da se taj dio energije gubi", rekao je stručnjak koji je vodio istraživanje Gidon Eshel.

Hranjenje goveda žitaricama umjesto trave pogoršava ovu neučinkovitost, iako Eshel ističe da čak i stoka hranjena travom još uvijek ima veći ekološki otisak od ostalih životinjskih proizvoda.

Eshel je također rekao da bi "jedenje manje crvenog mesa više smanjilo ugljični otisak nego odustajanje od vožnje".

4. Smanjuje simptome astme

Starije švedsko istraživanje sugerira da stroga vegetarijanska prehrana može smanjiti simptome astme. Dvadeset i dvoje od 24 sudionika koji su godinu dana držali vegansku prehranu primijetili su poboljšanja, uključujući manju ovisnost o lijekovima.

Smatra se da određena hrana životinjskog podrijetla može proizvesti odgovor na alergije ili upalu, pa uklanjanje te hrane iz prehrane može smanjiti te odgovore.

5. Smanjuje okolišni pritisak na tlo i vodne resurse

Proizvodnja biljne hrane zahtijeva mnogo manje prostora od proizvodnje hrane životinjskog podrijetla. Na jedan hektar zemlje, na primjer, moguće je zasaditi 42 000 do 50 000 biljaka rajčice ili proizvesti tek prosječno 81,66 kg govedine godišnje. Dakle, stroga vegetarijanska prehrana potiče smanjenje krčenja šuma.

Uštede vode također su prilično značajne: za proizvodnju jednog kilograma soje (koja je izvor cjelovitih bjelančevina) troši se 500 litara vode, dok je za jedan kilogram govedine potrebno 15 tisuća litara.

Studije su pokazale da smanjenje potrošnje životinjskih proizvoda ublažava pritisak na korištenje zemljišta (10, 11) i može biti neophodno za izbjegavanje negativnih utjecaja na okoliš, poput velike poljoprivredne ekspanzije (12).

  • Intenzivan uzgoj životinja za konzumaciju mesa utječe na okoliš i zdravlje potrošača
  • Opasnosti i okrutnost zatvaranja životinja
  • Daleko izvan eksploatacije životinja: uzgoj stoke promiče potrošnju prirodnih resursa i štetu na okolišu u stratosferskim razmjerima

6. Učinkovitiji je u borbi protiv klimatskih promjena od tehnologija ublažavanja

Prema studiji, promjena prehrane može biti učinkovitija od mogućnosti tehnološkog ublažavanja kako bi se spriječile klimatske promjene. Sljedeće tri studije zaključile su da biljna prehrana doprinosi smanjenju emisije stakleničkih plinova (13, 14 i 15). Druga su istraživanja pokazala da bi, ako se globalno usvoji, vegetarijanstvo smanjilo globalno zagrijavanje za više od 2 ° C, osiguravajući pristup sigurnoj i pristupačnoj hrani za rastuću globalnu populaciju (16 i 17).

  • Publikacija povezuje konzumaciju mesa sa siromaštvom i klimatskim promjenama

7. Smanjuje rizik od raka

Studije su otkrile da kod populacija s niskim rizikom poštivanje vegetarijanstva smanjuje rizik od raka općenito. Utvrđeno je da veganska (strogo vegetarijanska) prehrana smanjuje rizik od raka više od ostalih dijeta, nudi najveću zaštitu od karcinoma kod žena i nudi najveću zaštitu od karcinoma gastrointestinalnog trakta.

8. Da su svi strogi vegetarijanci, spasili bi se milijuni života i bilijuni dolara

Istraživanje objavljeno u Zborniku Nacionalne akademije znanosti zaključilo je da bi se, ako bi svi prihvatili biljnu prehranu do 2050., spriječilo 8,1 milijuna smrtnih slučajeva. Prijelaz na biljnu prehranu, u skladu sa standardnim prehrambenim smjernicama, može smanjiti ukupnu smrtnost za 6 do 10%.

Prema istom istraživanju, ekonomske koristi od globalne prehrane od povrća pomogle bi uštedjeti 1 do 31 bilijun dolara, što bi bilo ekvivalentno 0,4 do 13% globalnog bruto domaćeg proizvoda (BDP) u 2050. godini.

9. To je najučinkovitiji način za spas planeta

EAT-Lancet komisija za hranu, planetu i zdravlje okupila je više od 30 vodećih znanstvenika iz cijelog svijeta kako bi postigli znanstveni konsenzus o tome što je zdrava i održiva hrana. Studija objavljena u časopisu The Lancet zaključila je da se proizvodnja i potrošnja hrane moraju drastično promijeniti kako bi se izbjegli milijuni smrtnih slučajeva i katastrofalna šteta na planetu.

Način da se izbjegnu ova dva scenarija je značajna promjena u prehrani: jedite polovicu količine šećera i crvenog mesa koja se trenutno konzumira te dvostruku količinu povrća - to uključuje žitarice, povrće, lišće, povrće, suho i svježe voće.

Istraživači komisije kažu da bi se, ako bi se ljudi pridržavali ove prehrane, moglo spriječiti više od 11 milijuna prerane smrti svake godine, smanjile bi se emisije stakleničkih plinova i sačuvalo više zemlje, vode i bioraznolikosti.

Drugo istraživanje pokazalo je da ako su svi vegetarijanci. emisije stakleničkih plinova povezane s hranom smanjile bi se za 29 do 70% u usporedbi s osnovnim scenarijem 2050. godine.

Zbog čega se osoba drži vegetarijanstva?

Prema analizi, zdravlje, dobrobiti za okoliš i prava životinja predstavljaju tri glavna razloga zašto se ljudi pridržavaju vegetarijanstva u zapadnim društvima.

Kako započeti

Ako želite biti vegetarijanac, ali želite to polako, slijedite nekoliko savjeta kako biste se navikli na praksu. Počnite bez jedenja mesa u ponedjeljak, a zatim postanite vegetarijanac tijekom cijelog tjedna.

Ako razmišljate o vegetarijanstvu, osmislite plan prehrane kako biste osigurali da unesete sve hranjive sastojke koji su potrebni vašem tijelu i ne krivite sebe za "recidiv", svaka promjena navika proces je koji traje.


Original text