Intenzivan uzgoj životinja za konzumaciju mesa utječe na okoliš i zdravlje potrošača

Trošenje vode, oslobađanje stakleničkih plinova, štetnih aditiva i mnogih drugih. provjeri

Krave

Brazil je najveći izvoznik govedine i piletine i četvrti najveći izvoznik svinjetine. Domaće tržište također kontinuirano raste. Ova vijest izgleda dobro za proizvođače, ali što je s nama, potrošačima? Tako velika potražnja za mesom ima posljedice, od izgradnje farme do našeg želuca. Shvatite više o utjecaju stoke na okoliš:

Kako radi?

Da bi povećali proizvodnju, uzgajivači nastoje provesti intenzivni sustav ili sustav zatvaranja, smještajući najveći broj životinja na najmanji mogući prostor i za najkraće vrijeme, tako da mogu imati precizniju kontrolu nad njima. Problem je u tome što ovaj sustav koristi više vode i zahtijeva više hrane - uglavnom od kukuruza i soje - za ishranu životinja, što mu stvara neugodnosti u pitanjima okoliša. Janjetina i govedina, jaja, kukuruz i soja spadaju među deset ukusnih namirnica koje su loše za okoliš, iako su one u koje je uloženo najviše ulaganja.

Uz to, neki proizvođači koriste pospješivače rasta koji sadrže štetne tvari, poput raktopamina i arsena. Te se tvari mogu akumulirati u mesu, a životinje ih izlučuju, zagađujući okoliš. A kad smo već kod onečišćenja okoliša, jeste li ikad prestali razmišljati o tome što se događa sa životinjskim otpadom? Najodrživija odredišna opcija je bio-probava (saznajte više o tome "probava otpada opcija je za velike količine organskog otpada"), ali malo farmi to čini. Najčešće korištena metoda za zbrinjavanje otpada je balega, koja je veliki vodonepropusni spremnik u kojem se materijal zadržava 120 dana, sve dok ne podvrgne fermentaciji. Ova metoda sprečava onečišćenje tla amonijakom i patogenim organizmima stajskim gnojem,ali ne sprečava ispuštanje plinova koji debalansiraju efekt staklenika.

Proizvodnja u zatvorenim sustavima također je loša u socijalnom kontekstu, jer bi količina biljne hrane koja se koristi za hranjenje tih životinja mogla poslužiti kao hrana mnogim ljudima ako više pasu i jedu manje hrane ili ako postoje u manjim količinama ( ako je potražnja za mesom bila manja). A da ne spominjemo kako je veća konzumacija mesa povezana s nekoliko bolesti, poput dijabetesa i kardiovaskularnih problema.

Ali ako ima toliko nedostataka, zašto se to još uvijek događa?

Čak su i UN već preporučili da stanovništvo smanji potrošnju mesa, ali ono što se događa je suprotno. Primjerice, u Brazilu je 2010. prosječna potrošnja govedine iznosila 36 kg po osobi godišnje. U 2013. taj se broj povećao na 42 kg po osobi godišnje. To je zbog rasta stanovništva, ne samo u Brazilu, već i širom svijeta. Procjenjuje se da će 2050. godine na svijetu živjeti približno devet milijardi ljudi, ali prijedlog UN-a da jedemo insekte umjesto mesa većini se još uvijek ne čini privlačnim. A s tako velikim tržištem koje traži meso, proizvođači povećavaju svoja stada.

Da biste izbjegli proizvode koji dolaze iz intenzivnog sustava, preferirajte one organske koji dolaze od životinja uzgajanih besplatno, bez dodataka u hrani i bez pesticida na pašnjacima. Također možete sudjelovati u kampanji Bezmesni ponedjeljak i to ne moraju biti samo ponedjeljci. Ako želite ići dalje, pogledajte naše savjete kako biti vegetarijanac radnim danom (to može biti dobar početak svakodnevnog vegetarijanstva) i, ako ćete jesti jaja, evo dobrog razloga da više volite organsko. Ako ne želite jaja, naučite ih zamijeniti.


Original text