Unatoč ekološkim problemima, nastavlja se spor oko dobivanja sve više i više nafte
Topljenje polarnih kapa posljedica je globalnog zatopljenja i potvrda negativnih učinaka ljudskog djelovanja na planet. Ovaj problem zaštite okoliša, kao i mnogi drugi, izravno je povezan s upotrebom fosilnih goriva. Unatoč tome, potraga za naftom i dalje je navodno. Svjetska ekonomija još uvijek ovisi o ovom mineralnom resursu i to motivira istraživanja na širenje istraživanja, za razliku od istraživanja koja traže alternativne izvore energije. Sljedeći je cilj naftnih kompanija Arktik, gdje morsko dno sadrži neizmjernu količinu nafte i plina.
Pohlepa za novcem, moći i utjecajem iskrivljuje ekološke probleme u korist ekonomskih koristi. Otapanje arktičkog leda olakšalo je pristup regiji i otvorilo nove pomorske putove čineći ulaganje u istraživanje procijenjenih 83 milijarde barela nafte financijski isplativim u tako teškim vremenskim uvjetima. Otapanje Arktika pokrenulo je spor između Rusije, Kanade, Norveške i Sjedinjenih Država oko prava na dobit, bez obzira na rizike povezane s ekološkim katastrofama.
Arktički ekosustav vrlo je osjetljiv na bilo koju vrstu zagađivača i izlijevanje nafte moglo bi prouzročiti ozbiljnu štetu. Polarna kapa je temeljna za ravnotežu Zemlje, a uz to živa bića te regije ne nastanjuju drugo mjesto na planeti. Unatoč tome, postoji interes za vađenje nafte na Arktiku.
Postoje neke tehnike za zaustavljanje izlijevanja nafte, ali nijedna nije potpuno učinkovita, posebno u tako ekstremnim uvjetima. Na Arktiku, gdje temperatura doseže -50 ° C i nekoliko mjeseci u godini ostaje u potpunom mraku, danas usvojene metode nisu 100% učinkovite. Drugim riječima, u tom smislu bit će potrebno razviti specifične tehnologije prilagođene neprijateljskoj klimi regije. Katastrofa u Meksičkom zaljevu 2010. svjedočila je poteškoćama u zaustavljanju velikog izlijevanja i otkrila potrebu ulaganja u nove tehnologije za rješavanje mogućih problema koji proizlaze iz vađenja.
Unatoč tim prirodnim preprekama, američka tvrtka za istraživanje nafte Shell uskoro započinje s istraživanjem ovog mineralnog resursa na Arktiku. To će pokrenuti navalu za naftom, baš kao što to čini u Africi i na Bliskom istoku. Ako se to potvrdi, uskoro će biti više političkih, ekonomskih i uglavnom ekoloških nesuglasica motiviranih crnim zlatom.
Kako bi pokušao izvršiti pritisak na međunarodne vlasti, Greenpeace kroz savetheartic projekt pokušava prikupiti tri milijuna internetskih potpisa za pretvaranje Arktika u ekološko utočište. Ako se želite pretplatiti ili dobiti više informacija o toj temi, posjetite //www.salveoartico.org.br/pt.
Brazil i pred-sol
Brazil u svijetu ima referentnu energetsku matricu, ali slijedi korake slične onima u zemljama sjeverne hemisfere. Nakon otkrića Pred soli, mnogi su resursi bili posvećeni razvoju tehnologija za bušenje bušotina na velikim dubinama. Zapravo se planovi izrađuju s novcem koji nije ni postao stvarnost, s obzirom na to da se mnogi klade u svoje žetone na Pred-sol, vjerujući da će svi problemi u zemlji biti čudesno riješeni.
Čak i uz ulaganja u biodizel, etanol i druge čiste izvore energije, ulje je i dalje vrlo cijenjen resurs. Otkriće tako velike količine nafte u brazilskim vodama mobiliziralo je Uniju i brazilske države da odluče tko bi trebao profitirati i koji je najbolji način za ovo istraživanje.
Prisutnost nafte na teritoriju obično ometa ostale ekonomske inicijative, uzrokujući ovisnost o dolarima od istraživanja. Na primjer, mnoge zemlje članice OPEC-a imaju krhko gospodarstvo jer se temelje gotovo isključivo na nafti, što otežava razvoj ostalih sektora.
Ulje koje postoji u morskom podzemlju, kako u predsoli tako i na Arktiku, zahtijeva velika ulaganja i napore za razvoj novih tehnika i strojeva za vađenje nečega tako zagađujućeg i štetnog po okoliš za planet. Takvo opredjeljenje čini sve težim vjerovati u postojanje ekonomije s manje utjecaja na planet.
