Istraživanje želi razumjeti zašto cigarete uzrokuju osjećaj sreće

Pušenje potiče protok kemikalija u mozgu povezan s osjećajem dobrobiti

Što je zajedničko francuskim, talijanskim, američkim i brazilskim filmovima snimljenim 60-ih i 70-ih? Dobar poznavatelj teme može spomenuti brojne razlike, poput činjenice da se u to vrijeme američka kinematografija konsolidirala kao milijunaška industrija, dok su europska i brazilska kina stvarala reflektivnije i neovisnije filmove. Vrijedno je prisjetiti se da je to bilo vrijeme "nouvelle vague", u Francuskoj i Glauber Rocha, u Brazilu. No, iako su se ideologije razlikovale, svima je jedno zajedničko: nije bilo važno je li film nagnut ulijevo ili udesno, u sredini je uvijek bila cigareta.

Kao što znamo, mnoge stvari osim oglašavanja pomogle su popularizaciji cigareta. Osjećaj slobode i prijestupa u kombinaciji s razdobljem borbe i društvenog angažmana pridonijeli su tome da cigarete postanu instrument koji izražava pobunu karakterističnu za to vrijeme. Očito je da nije samo šarm bio taj koji je tijekom godina držao cigaretu na tržištu - čak i uz veliko širenje štetnih učinaka koji su time prouzročeni - već i njezin kemijski sastav, prepun elemenata ovisnosti koji su zaduženi za "lojalnost" klijent.

Čin pušenja neprestano postaje štaka za korisnika u vrijeme tuge, stresa i tjeskobe, zbog čega osoba osjeća olakšanje nakon svake napuhanosti. Iako je vrlo često čuti kako ljudi tvrde da je ovisnost psihološka i da se stoga može svladati snagom volje, nije pametno prezirati snagu kemije.

Prema novom istraživanju, pušači osjećaju taj osjećaj jer pušenje potiče protok kemikalija u mozgu povezan s "osjećajem dobrog". Pogođeni moždani sustav isti stimuliraju morfij i heroin. Studija je prva koja pokazuje kako pušenje utječe na prirodni sustav mozga kemikalijama zvanim endogeni opioidi, koje također pomažu u ukidanju bolnih osjeta i povećanju pozitivnih emocija. Sustav je također odgovoran za oslobađanje endorfina koji proizvode osjećaj blagostanja.

Ispitivanja

Kako bi izveli test, sudionici su 12 sati prije početka bili bez pušenja. Odatle je svaka osoba popušila dvije cigarete bez nikotina i još dvije nikotina, dok im se nadzirao mozak. Na svakom koraku pitali su ih kako se osjećaju.

"Čini se da pušači stalno imaju izmijenjeni protok opioida u usporedbi s nepušačima, a pušenje cigarete mijenja protok za 20 do 30 posto u regijama mozga koje su važne za emocije i želju", rekao je David Scott, apsolvent na Sveučilištu Michigan. "Ova promjena u protoku povezana je s promjenama u načinu na koji su pušači sami izvještavali o osjećajima prije i poslije pušenja."

U istraživanju je sudjelovalo samo šest pušača, svi muškarci u 20-ima i koji obično puše 14 cigareta dnevno. Scott i kolege kažu da su ih, unatoč malom broju sudionika, iznenadili velikim učinkom na razinu opioida. Anketa će se proširiti kako bi obuhvatila više sudionika.

Izvor: www.livescience.com