Izbijanje koronavirusa odražava propadanje okoliša, kaže UNEP

Znanstvenici sugeriraju da degradirana staništa mogu potaknuti i diverzificirati bolest, jer se patogeni lako šire na stoku i ljude

Koronavirus

Glinene banke na slici Unsplash

Bolesti koje se prenose sa životinja na ljude su u porastu i pogoršavaju se kako se divljim staništima uništava ljudskom aktivnošću. Znanstvenici sugeriraju da degradirana staništa mogu potaknuti i diverzificirati bolest, jer se patogeni lako šire na stoku i ljude.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) izvještava da je životinja vjerojatni izvor prijenosa koronavirusa 2019 (SARS-CoV-2), odašiljača COVID-19, koji je već zarazio tisuće ljudi širom svijeta i pritiska na gospodarstvo globalno.

Prema WHO-u, šišmiši su najvjerojatniji prijenosnici SARS-CoV-2. Međutim, također je moguće da se virus prenosio na ljude od drugog posrednog domaćina, bio to domaća ili divlja životinja.

Koronavirusi su zoonozni, što znači da se prenose sa životinja na ljude. Prethodne studije otkrile su da se teški akutni respiratorni sindrom (SARS) s domaćih mačaka prenio na ljude, dok je bliskoistočni respiratorni sindrom s dromedara prešao na ljude.

„Stoga, kao općenito pravilo, treba izbjegavati konzumaciju sirovih ili nedovoljno kuhanih proizvoda životinjskog podrijetla. S sirovim mesom, svježim mlijekom ili sirovim životinjskim organima mora se postupati pažljivo kako bi se izbjegla unakrsna kontaminacija nekuhanom hranom ”, izvijestila je WHO.

Izjava je stigla nekoliko dana prije nego što je Kina poduzela korake za suzbijanje trgovine i potrošnje divljih životinja.

„Ljudska bića i priroda dio su međusobno povezanog sustava. Priroda pruža hranu, lijekove, vodu, zrak i mnoge druge blagodati koje su ljudima omogućile da napreduju ”, rekla je Doreen Robinson, šefica za divlje životinje u Programu Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP).

"Međutim, kao i kod svih sustava, i mi moramo razumjeti kako to funkcionira kako ne bismo pretjerali i izazvali sve negativnije posljedice", dodao je.

UNEP-ovo izvješće "Frontiers 2016 on Emerging Issues of Environmental Concern" pokazuje da zoonoze prijete ekonomskom razvoju, dobrobiti životinja i ljudi te integritetu ekosustava.

Posljednjih godina nekoliko se zoonotskih bolesti našlo na svjetskim naslovima zbog izazivanja ili prijetnje velikim pandemijama, poput ebole, ptičje gripe, groznice doline Rift, groznice zapadnog Nila i virusa Zika.

Prema ovom izvješću, u posljednja dva desetljeća bolesti u nastajanju izravno su koštale više od 100 milijardi dolara, a mogle bi skočiti i na nekoliko bilijuna dolara da su epidemije postale ljudska pandemija.

Da bi se spriječila pojava zoonoza, neophodno je riješiti višestruke prijetnje ekosustavima i divljini, uključujući smanjenje i usitnjavanje staništa, ilegalnu trgovinu, zagađenje, širenje invazivnih vrsta i, sve češće, promjene klimatske promjene.