Pojedinci s eko-anksioznošću žive s kroničnim strahom od posljedica klimatskih promjena
Uređena i promijenjena slika Fernanda @dearferdo dostupna je na Unsplash-u
Eko-anksioznost je generalizirani osjećaj kroničnog straha povezan s klimatskim promjenama. Šumski požari, bujične kiše koje uzrokuju poplave i klizišta, ozlijeđene životinje i masovno izumiranje neki su događaji koji, osim što izravno utječu na uključene, donose osjećaj nemoći, beznađa i tuge.
- Koje su klimatske promjene u svijetu?
- Rašireni požari možda su u atmosferu oslobodili 255 megatona CO2
- Australijski požari usmrtili su najmanje pola milijarde životinja, kaže studija
Izloženost štetnim vremenskim događajima može rezultirati posljedicama po mentalno zdravlje, poput anksioznosti, depresije i posttraumatskog stresnog poremećaja. Značajan dio ljudi pogođenih tim događajima razvija kroničnu psihološku disfunkciju. Međutim, čak i ako nismo izravno oštećeni, iscrpljujuće nas je bombardirati vijestima koje nas podsjećaju da čovječanstvo ide prema ekološkom kolapsu. Ali, istodobno, ne možemo sve to zanemariti. Koji bi bio najbolji način za rješavanje problema bez apeliranja na neutemeljeni klimatski negativizam?
Nisi sam
American Psychological Association definira eko-anksioznost kao „kroničnu straha od uništavanja okoliša”. Iako su zabrinutost i tjeskoba zbog klimatskih promjena normalni, eko-anksioznost je intenzivnije stanje zbog ozbiljnosti problema s kojima se suočavamo. A može biti popraćena krivnjom zbog osobnog doprinosa problemu.
Prema članku objavljenom u časopisu The Conversation , izloženost štetnim okolišnim događajima možda je bila "provjera stvarnosti" za mnoge ljude koji su zadržali pasivan stav prema klimatskim promjenama, pa čak i za mnoge koji su bili aktivisti klimatskog poricanja. S obzirom na trenutne okolnosti, ekološku krizu postaje gotovo nemoguće ignorirati.
- Izbijanje koronavirusa odražava propadanje okoliša, kaže UNEP
Iako eko-anksioznost nije mentalni poremećaj koji se može dijagnosticirati, ona može imati značajne utjecaje na dobrobit osobe. Ako mislite da imate takav osjećaj, pogledajte nekoliko savjeta koji vam mogu pomoći:
Potražite stručnu pomoć
Nekim ljudima, posebno onima koji žive s psihološkim problemima koji nisu povezani s klimatskim promjenama, može biti teže prilagoditi se povećanom stresu izazvanom kontekstom ekološke krize. Kada se emocionalni resursi iscrpe, može biti teže prilagoditi se promjenama.
Iako još uvijek nemamo istraživanja o tome, logično je da su ljudi s već postojećim problemima mentalnog zdravlja osjetljiviji na eko-anksioznost. Ako je to slučaj, nemojte se ustručavati potražiti stručnu pomoć. Bez obzira imate li već postojeći poremećaj mentalnog zdravlja, ako ste depresivni ili tjeskobni, na način koji utječe na vaš posao, učenje ili društveni život, potražite savjet od stručnjaka za mentalno zdravlje.
Psihološke intervencije utemeljene na dokazima, poput kognitivno-bihevioralne terapije, smanjuju simptome anksioznosti i depresije, poboljšavajući mentalno zdravlje i dobrobit.
Također se možete pridružiti komplementarnim aktivnostima za smanjenje eko-anksioznosti, poput meditacije, pranajame, joge, između ostalog.
Budite dio rješenja
Sada živimo s posljedicama klimatskih promjena na okoliš, a to zahtjeva ljude da se prilagode. Srećom, većina nas je prirodno otporna i sposobna prevladati stres i gubitak te živjeti s neizvjesnošću.
Ali tu otpornost možemo povećati povezivanjem s prijateljima i obitelji i pozitivnim angažmanom u našim zajednicama. Donošenje zdravih izbora poput dobre prehrane, vježbanja i dobrog sna može vam pomoći. Uz to, podrška ranjivim osobama koristi i davatelju usluga i primatelju. Nastojanje za smanjenjem vlastitog ugljičnog otiska može vam pomoći ublažiti osjećaj krivnje i bespomoćnosti - uz pozitivnu razliku koju ove male radnje mogu donijeti u okoliš.
Postoji niz ekološki prihvatljivih stavova kojih se možete pridržavati, poput smanjenja potrošnje životinjskih proizvoda, neutraliziranja njihovog ugljičnog otiska, vježbanja kompostiranja, smanjenja potrošnje plastike i odlučivanja za javni prijevoz. Sve je to dio svjesne konzumacije. Donošenje odluke da budemo svjesniji potrošač način je optimizma. Održavanje optimizma nije glupo, već ima samopouzdanje i ponašanje usmjereno prema pozitivnim ciljevima i rezultatima.
Zašto se tako osjećam?
Ljudska bića imaju nešto što se naziva predrasuda ljudske negativnosti, što znači da smo morali posvetiti više pažnje prijetećim i zastrašujućim informacijama nego pozitivnim informacijama. To se vraća na preživljavanje kad su prvi ljudi lovili hranu, vodu i sklonište. Stalna prijetnja napadom držala je ljude u načinu borbe ili leta.
Anksioznost je fiziološki odgovor kada tijelo proizvodi previše adrenalina i ulazi u način otkrivanja prijetnji. Iako se možda radi o pretjerivanju rizika od nečega, namjera je osigurati sigurnost tijela.
Eko-anksioznost nije nužno loša stvar, uostalom, bitna je briga za budućnost. No, najvažnije od brige je poduzimanje konkretnih radnji koje omogućuju perspektivu bolje budućnosti. Dakle, zaustavite se i obratite pažnju na svoju eko-anksioznost, ona vam govori da trebate djelovati. Ali možete djelovati samo ako ste dobro, pa se pobrinite za sebe.
Nemojte se obeshrabriti
Konzumacija sa smanjenim otiskom okoliša jedan je od načina da budete dio rješenja, ali svoj utjecaj možete proširiti u svijetu. Potražite pametne načine kako utjecati na ljude i politički ih osvijestiti o važnosti klimatskog programa. Mnogi se neće svaliti na to što kažete, ali, kako sugerira profesorica, filozofkinja i aktivistica Angela Davis, "morate se ponašati kao da je moguće radikalno preobraziti svijet. I to morate raditi cijelo vrijeme."
