Tvrtka B: održivi poslovni sustav

Više od 2000 tvrtki širom svijeta pridružilo se "sustavu B", koji cijeni društveni razvoj

Tvrtka B

Tvrtka B je tvrtka koja za cilj ima društveni i okolišni razvoj kao poslovni model. Sustav B je pokret kojem je cilj širenje održivog i nepristranog razvoja certificiranjem tvrtki širom svijeta. Svaka tvrtka u B sustavu ima za cilj rješavanje socio-ekoloških problema.

U svojoj knjizi i prvom djelu Teorija moralnih osjećaja , škotski ekonomist i filozof Adam Smith tvrdi da je prirodno da ljudska bića nastoje udovoljiti drugim ljudima i da se osjećaju dobrodošlo od njih. Prema Smithu, u prirodi čovječanstva "postoje principi koji vas čine zainteresiranima za sreću drugih i njihovu sreću smatrate nužnom za sebe, iako zadovoljstvo možete promatrati samo gledajući sreću svojih bližnjih".

Mnogi ljudi nisu svjesni ove "simpatičnije" strane ekonomista, najpoznatijeg kao jednog od tvoraca ekonomskog liberalizma i po svom najpoznatijem djelu Istraživanje prirode i uzroka bogatstva naroda , jednostavno prepoznatog kao Bogatstvo naroda- često se povezuje s divljačkim kapitalizmom, koji generira koncentraciju dohotka i socijalnu nejednakost. Međutim, poput većine teoretičara čovječanstva, Adam Smith vjerovao je da je potrebno formulirati načine uspostavljanja društvenog poretka koji traži opće dobro, unatoč tome što je ljudsko biće obdareno sebičnim osjećajima. Prepoznajući ove osjećaje, Smith pojačava da čovječanstvo, općenito, ima određeni altruizam koji se suprotstavlja vlastitom interesu i koji ih tjera da traže načine da nadoknade patnju drugih.

Drugim riječima, za Smitha činimo dobra djela jer se kao gledatelji možemo staviti na mjesto drugih i zamisliti njihovu patnju ili poteškoće, čak i bez prolaska kroz to. No, škotski ekonomist ističe da "simpatija ne proizlazi toliko iz promišljanja strasti, već iz situacije koja je uzrokuje". Da bi to ilustrirao, Smith naglašava da se ova simpatija može postići samo kad gledatelj "pokušava što je više moguće dovesti se u situaciju drugog (...)".

Iako je Teorija moralnih osjećaja puna složenih koncepata, gore opisani dobro pokazuje kako inicijative koje imaju za cilj socijalnu skrb nastaju u bilo kojem tipu ekonomskog sustava. To je slučaj takozvane ekonomije solidarnosti.

Što je solidarna ekonomija?

Prema Ministarstvu rada i zapošljavanja, "Ekonomija solidarnosti različit je način proizvodnje, prodaje, kupnje i razmjene onoga što je potrebno za život. Bez iskorištavanja drugih, bez želje za iskorištavanjem, bez uništavanja okoliša. Surađujući, jačanje grupe, svaka razmišljajući za dobro svih i za svoje dobro. "

Izvrsni eksponent ove ekonomije u Brazilu je Paul Singer, ekonomist i profesor. U svojoj knjizi "Uvod u ekonomiju solidarnosti" naglašava da smo navikli vidjeti društvo umetnuto u tržišni kapitalizam, gdje konkurentnost generira pozitivne bodove za pobjednike, ali zadržava socijalne posljedice za one koji ne uspiju pridobiti potrošače. Općenito, sudbina onih tvrtki koje propadnu, studenata koji ne polože prijemni ispit, radnika koji ne dobiju posao vidi se samo kao posljedica igre.

  • Što je solidarna ekonomija?

I upravo u ovom trenutku Smithove riječi dobivaju na snazi, jer, u ovom isključivo konkurentnom sustavu, kako se poduzetnici u stečaju koji ne mogu dobiti odobrenje za kredit u bankama mogu podići i stvoriti nova poduzeća i radna mjesta?

U principu, stavljanje smitijanskih ideja u ovaj kontekst ekonomije solidarnosti čini se krajnje kontroverznim. Napokon, u svojoj najpoznatijoj knjizi Bogatstvo naroda, ekonomist kaže da su konkurentna tržišta jedan od najboljih načina za poticanje učinkovite i produktivne upotrebe resursa neke zemlje. Ali u svjetlu ovoga, razmotrite njegove riječi u Teoriji moralnih osjećaja: "U utrci za bogatstvom, čašću i privilegijom, [čovječanstvo] će moći trčati što brže, trudeći se da svaki živac i mišić nadvlada sve svoje konkurente. Ali gura se ili uklonite bilo koji od njih, tolerancija gledatelja prestaje. "

Adam Smith je znao da nijedno društvo nije savršeno: ni ono s ekonomijom slobodnog tržišta ni ono s reguliranom ekonomijom. To je zbog vlastite sebičnosti čovječanstva, prema autoru. Neka to bude u ime tvrtki koje osnivaju kartele, plaćaju niske plaće i lobirajuili zbog korumpiranih vlada, sustavi imaju tendenciju stvaranja nejednakosti i nezadovoljstva. Stoga bi mnogo toga ovisilo o nama, kao svjesnom i altruističnom društvu (gledatelji), koje udovoljavamo tim potrebama. Kao primjer možemo spomenuti da, čak i ako je tvrtka umetnuta u kontekst tržišne konkurentnosti, kada koristi "nečasne" uređaje, poput iskorištavanja dječjeg rada u nerazvijenim zemljama kako bi smanjila svoje troškove, "toleranciju potrošača (gledatelj)" nestaje i ta tvrtka je kažnjena njima, jer mogu odlučiti platiti više za isti proizvod, sve dok je proizveden u skladu sa zakonima i zdravim razumom.

Međutim, povijest pokazuje da se, premda teorija Adama Smitha uklapa u sve ove varijante, praksa nije pokazala toliko učinkovitom te su se pojavili novi dodaci koji je nadopunjuju. Ekonomija solidarnosti obuhvaća one koji su u situaciji koju je opisao Singer - oni koji su isključeni iz kapitalističke igre vođene konkurencijom - i predlaže jednake oblike poduzeća, zadruga, mjenjačkih klubova i drugih. Ukratko, solidarna ekonomija je pokušaj humanizacije kapitalističkog sustava. I nije jedini.

Pojavile su se i druge inicijative sa socijalnim predrasudama koje se ističu po poticanju novih organizacijskih modela koji potiču upotrebu poslovne moći u rješavanju socio-ekoloških problema. U ovom se scenariju pojavljuje model tvrtke B, koji integrira sustav B.

Tvrtke B

B tvrtke su one koje svoje poslovanje koriste za razvoj zajednice i smanjenje siromaštva, uz traženje rješenja za klimatske probleme. Koncept "B Corps" stvorio je B-Lab u SAD-u 2006. godine, s prijedlogom za redefiniranje poslovnog uspjeha. Danas postoji više od 950 tvrtki - od toga 75 u Latinskoj Americi - u 30 zemalja i 60 sektora. U Brazil je ovaj koncept stigao nedavno, predvođen Odborom za demokratizaciju informatike (CDI) u partnerstvu sa Sistemom B, predstavnicom pokreta u Latinskoj Americi, a već ima 46 tvrtki s certifikatom.

Ouro Verde Amazônia prva je tvrtka certificirana s B sustavom u zemlji. Certifikacija se dodjeljuje nakon opsežne analize poslovne prakse, u svim područjima, poput odnosa s radnicima, zajednicom, okolišem, dobavljačima, vladom, uz prakse transparentnosti.

Vrijednosti i misija sustava B su:

  1. Rješavati socijalne i ekološke probleme na temelju proizvoda i usluga koje nude same tvrtke; i u radnim i društveno-okolišnim praksama, služeći zajednicama, dobavljačima i dionicima;
  2. Strogi postupak certificiranja, koji ispituje sve aspekte tvrtke i koji mora udovoljavati minimalnim standardima performansi, uz snažnu predanost transparentnosti u javnom izvještavanju o njegovom utjecaju na okoliš i okoliš;
  3. Također napravite zakonske promjene kako biste zaštitili svoju misiju ili poslovnu svrhu i, prema tome, kombinirajte javne i privatne interese. Ovo će također izgraditi povjerenje kod građana, kupaca, zaposlenika i novih investitora.

Osnovni uvjeti za postajanje tvrtkom B

Provesti procjenu utjecaja B

Procjena učinka B procjenjuje ukupni utjecaj tvrtke na njezine dionike. Procjena se razlikuje ovisno o veličini poduzeća (broju zaposlenih), sektoru i mjestu primarne djelatnosti. Postupak obično traje jedan do tri sata; nakon završetka procjene izdaje se Izvještaj o učinku B s ukupnom ocjenom.

Ispunite pregled procjene

Zatim je zakazana evaluacijska provjera s članom tima iz B Laba. U ovom pozivu tim će pregledati pitanja na koja je možda bilo teško odgovoriti ili su nejasna, kao i pomoći u razumijevanju više okolnosti i onoga što bi bila najbolja praksa za vašu tvrtku. U prosjeku je potrebno oko 60-90 minuta da biste dovršili pregled.

Pošaljite prateću dokumentaciju

U komentaru o evaluaciji, tim će također pokazati tvrtki kako prezentirati prateću dokumentaciju i je li rezultat tvrtke veći od 80 od 200 mogućih bodova. Procjenom se nasumično odabire osam do 12 pitanja na koja je odgovoreno potvrdno i traži od buduće tvrtke B da detaljno dokumentira svoju praksu. Popis dokumenata generirat će se nakon pregleda i ocjene.

Kompletni upitnik za otkrivanje

Upitnik o otkrivanju podataka omogućava tvrtki da povjerljivo otkriva B Labu sve osjetljive prakse, novčane kazne i sankcije povezane s tvrtkom ili njezinim partnerima. Ova komponenta ne utječe na procjenu vrijednosti tvrtke. Obično je većina ovih odgovora manjeg karaktera i stoga nisu potrebne daljnje radnje. Međutim, ako se identificiraju jedna ili više stavki u Upitniku za otkrivanje ili u provjeri od strane Društva i njezinog višeg menadžmenta materijalnog fonda (sumnjive prakse koje uključuju plaćanje poreza i slično), možda će biti potrebno pružiti dodatne informacije. Kontinuirano prihvaćanje i sudjelovanje u zajednici B Corp isključiva je diskrecija Savjetodavnog odbora i laboratorija B Lab Standards.

  • Pogledajte u potpunosti što je potrebno da bi tvrtka bila dio koncepta

Prednosti postajanja B tvrtkom

Uz očitu korist od toga što je B sustav postao tvrtka koja se službeno bavi održivošću u svojoj industriji, drugi čimbenici čine certificiranje koje pruža B Lab još atraktivnijim, poput uštede na pristupnim uslugama (CRM-Salesforces , e-trgovina itd.), privući investitore povezane s ekonomijom solidarnosti (tzv. socijalni poduzetnici) i sudjelovati u reklamnim kampanjama koje promovira B-Corp. Moguće je analizirati sve dobrobiti na specifičniji način.


Original text