Sporazum o smanjenju stakleničkih plinova stupa na snagu 1. dana 2019

Dana 1. siječnja 2019. godine na snagu je stupio Kigali amandman na Montrealski protokol koji za cilj ima uklanjanje HFC-a

klimatizacija

Slika: Kromatograf na Unsplash-u

Svijet je poduzeo važan korak prema drastičnom smanjenju proizvodnje i potrošnje snažnih stakleničkih plinova, fluoroogljikovodika (HFC). 1. siječnja 2019. godine na snagu je stupio Kigali amandman na Montrealski protokol koji za cilj ima uklanjanje tih tvari. UN-ovo okruženje objašnjava važnost dokumenta.

Ako ga u potpunosti podrže vlade, privatni sektor i građani, Kigali amandman spriječit će porast do 0,4 ° C prosječne globalne temperature u ovom stoljeću, istovremeno štiteći ozonski omotač. Dokument će značajno pridonijeti ciljevima Pariškog sporazuma.

HFC su organski spojevi koji se često koriste kao hladnjaci u klima uređajima i drugi, kao alternativa tvarima koje oštećuju ozonski omotač i koje su kontrolirane Montrealskim protokolom. Iako sami HFC-ovi ne uništavaju ozonski omotač, oni su izuzetno moćni staklenički plinovi, s potencijalom globalnog zagrijavanja koji je možda veći od potencijala ugljičnog dioksida.

Zemlje koje su se pridržavale izmjene uspostavile su akcijske programe kako bi se uskladile s dokumentom. Među mjerama su sporazumi o tehnologijama za uništavanje HFC-a i novi podaci o zahtjevima i alatima. Dokument utvrđuje odredbe za poboljšanje kapaciteta zemalja u razvoju. Ostale odrednice u tekstu uključuju institucionalno jačanje i razvoj nacionalnih strategija za smanjenje HFC-a i zamjenu alternativama.

Suzbijanje HFC-a, prema izmjeni, također može otvoriti mogućnosti za redizajn rashladne opreme, čineći je energetski učinkovitijom.

Provedba novih ciljeva utvrđenih sporazumom provest će se u tri faze, s tim da će skupina razvijenih zemalja početi smanjivati ​​HFC od 2019. Zemlje u razvoju nastavit će se, zamrzavanjem razine proizvodnje HFC-a 2024. Neke države zamrznut će potrošnju 2028. Brazil je dio skupine koja bi trebala zamrznuti svoju proizvodnju do 2024. i postupno smanjivati ​​potrošnju - za 10% do 2029. i za 85% do 2045. godine.

Do danas ga je ratificiralo 65 zemalja, amandman Kigali nastavlja povijesno nasljeđe Montrealskog protokola, usvojenog 1987. Sporazum duži od tri desetljeća i njegove prethodne izmjene i dopune univerzalno je ratificiralo 197 zemalja. Ove međunarodne prekretnice zahtijevaju smanjenje proizvodnje i potrošnje spojeva koji oštećuju ozonski omotač.

U Brazilu se o tekstu Protokola glasa na Izvršnom ogranku u Zastupničkom domu, gdje je nazvan Projektom zakonodavne uredbe (PDC) 1100/18, a koji je nastao u poruci 308/18. O projektu je pozitivno mišljenje dobio zamjenik Cesar Souza (PSD-SC), izvjestitelj Odbora za vanjske odnose i nacionalnu obranu (CREDN), a glasat će i o ostalim odborima po hitnom režimu.

Široka podrška protokolu i njegovo poštivanje dovest će do 99% smanjenja u gotovo 100 tvari i značajno će doprinijeti ublažavanju klimatskih promjena.

Dokazi predstavljeni u najnovijoj znanstvenoj procjeni uništavanja ozona pokazuju da se ozonski sloj u dijelovima stratosfere oporavlja brzinom od 1-3% po desetljeću od 2000. godine. Prema predviđenim stopama, ozon na sjevernoj hemisferi potpuno se oporaviti do 2030., nakon čega slijedi Južna hemisfera 2050. i polarna područja 2060. godine.