Što su probiotička hrana?

Probiotska hrana sadrži mikroorganizme koji djeluju u sintezi vitamina i zaštiti organizma

probiotska hrana

Probiotici su hrana (ili proizvodi) koji sadrže žive mikroorganizme koji pružaju zdravstvene dobrobiti.

Koncept probiotika predstavljen je početkom 20. stoljeća, kada je dobitnik Nobelove nagrade Elie Metchnikoff, poznat kao "otac probiotika", predložio da konzumacija korisnih mikroorganizama može poboljšati zdravlje ljudi. Istraživači su nastavili istraživati ​​ovu ideju i pojam "probiotici" - što znači "pro-life" - stupio je na snagu.

Iako ljudi često o bakterijama i drugim mikroorganizmima smatraju štetnim "klicama", mnogi su mikroorganizmi neophodni za pravilno funkcioniranje tijela.

  • Više od polovice našeg tijela nije čovjek

Na primjer, bakterije u crijevima pomažu u probavi hrane, uništavanju mikroorganizama koji uzrokuju bolesti i stvaranju vitamina.

Hrana koja sadrži korisne za organizam mikroorganizme naziva se probiotička hrana. Primjeri probiotičke hrane su fermentirana hrana kao što je kiseli kupus, kimchee , kombucha, kefir, đumbir u konzervi, kiseli krastavac, fermentirana repa, između ostalog. No, probiotici se mogu naći i u kapsulama ili vrećicama koje se prodaju u ljekarnama.

Neke studije pokazuju zdravstvene i negativne strane probiotika.

Neki probiotici mogu spriječiti proljev uzrokovan infekcijama ili antibioticima. Oni također mogu pomoći u smanjenju simptoma sindroma iritabilnog crijeva. Međutim, nemaju svi probiotici iste učinke.

Koji su mikroorganizmi u probioticima?

Probiotici mogu sadržavati razne mikroorganizme. Najčešće su bakterije koje pripadaju skupinama nazvanim Lactobacillus i Bifidobacterium . Svaka od ove dvije velike skupine uključuje mnoge vrste bakterija. Ostale probiotičke bakterije su kvasci poput Saccharomyces boulardii .

Probiotici, prebiotici i simbiotici

Prebiotici nisu isto što i probiotici. Kao što je već spomenuto, probiotici su hrana ili proizvodi koji sadrže mikroorganizme korisne za tijelo. "Prebiotici" su hrana koja pogoduje rastu ovih mikroorganizama. Neki primjeri su sirovi kupus, brašno od zelene banane, luk, češnjak, rajčica, banane, zob (u verziji bez glutena), laneno sjeme, sezam, bademi, između ostalog.

Izraz "simbiotika", pak, odnosi se na proizvode koji kombiniraju probiotike i prebiotike.

Da biste saznali više o prebioticima, pogledajte članak: "Što su prebiotička hrana?".

Što znanost kaže o učinkovitosti probiotika

Istraživanje je povezalo upotrebu probiotika s prevencijom i liječenjem različitih zdravstvenih problema, uključujući:
  • Probavni poremećaji poput proljeva uzrokovanog infekcijama, proljeva povezanog s antibioticima, sindroma iritabilnog crijeva i upalnih bolesti crijeva;
  • Alergijski poremećaji, kao što su atopijski dermatitis (ekcem) i alergijski rinitis (peludna groznica);
  • Zubni karijes, parodontalne bolesti i drugi oralni zdravstveni problemi;
  • Kolike u bebama;
  • Bolest jetre;
  • Hladno;
  • Prevencija nekrotizirajućeg enterokolitisa u novorođenčadi s vrlo malom težinom.

Studije, međutim, još nisu konačne. Postoje dokazi da su neki probiotici korisni u prevenciji proljeva uzrokovanog infekcijama i antibioticima te u poboljšanju simptoma sindroma iritabilnog crijeva. No, nedostaje informacija o određenim dozama, kao i o najboljim probioticima za svaku vrstu bolesti.

Budući da probiotici nisu svi isti, ako određena vrsta Lactobacillusa pomaže u sprječavanju bolesti, na primjer, ne mora nužno značiti da bi druga vrsta Lactobacillus ili bilo koji od probiotika Bifidobacterium učinili istu stvar.

No ono što je sigurno jest da su crijevni mikroorganizmi temeljni za funkcioniranje organizma. Studija Sveučilišta u Kaliforniji zaključila je, čak, da su mikroorganizmi prisutni u crijevima sposobni utjecati na raspoloženje, ponašanje, pa čak i na rizik od neuroloških bolesti, poput Parkinsonove bolesti.

Kako djeluju probiotici?

Probiotici mogu imati različite učinke na tijelo, a različiti probiotici mogu djelovati na različite načine, uključujući:

  • Pomažu u održavanju kolonije mikroorganizama u crijevima stabilnom;
  • Stabilizirati barijere probavnog trakta protiv štetnih mikroorganizama ili proizvesti tvari koje inhibiraju njihov rast;
  • Pomozite zajednici mikroorganizama u probavnom traktu da se normalizira nakon što je uznemirena (na primjer, antibiotikom ili bolešću);
  • Borba protiv patogenih mikroorganizama;
  • Potaknuti imunološki odgovor.

Što znanost kaže o sigurnosti i nuspojavama probiotika

Sigurnost probiotika u tijelo također ovisi o prethodnom zdravlju osobe.
  • U zdravih ljudi probiotici imaju dobar sigurnosni dosije. Nuspojave, ako se pojave, obično se sastoje od samo blagih probavnih simptoma, kao što su plinovi;
  • S druge strane, postoje izvješća koja povezuju probiotike s ozbiljnim nuspojavama, poput infekcija kod ljudi s prethodnim zdravstvenim stanjima. Rizik od ozbiljnih nuspojava veći je kod vrlo bolesnih, operiranih pacijenata, jako bolesnih beba i osoba s oslabljenim imunološkim sustavom.

Također razmotrite

  • Ne zamjenjujte znanstveno dokazane tretmane nedokazanim proizvodima i postupcima. Nemojte koristiti komplementarne zdravstvene proizvode, poput probiotika, kao razlog za odgađanje sastanka sa svojim liječnikom o bilo kojem zdravstvenom problemu;
  • Ako uzimate probiotički dodatak prehrani, potražite savjet liječnika. Pogotovo ako imate zdravstvenih problema. Svatko s ozbiljnim zdravstvenim stanjem treba pažljivo pratiti tijekom uzimanja probiotika;
  • Ako ste trudni ili dojite ili ako razmišljate o tome da li djetetu dodatak prehrani, poput probiotika, posebno je važno potražiti liječnički savjet;
  • Obavijestite sve svoje zdravstvene radnike o svim komplementarnim ili integrativnim zdravstvenim pristupima koje koristite. Dajte im cjelovitu sliku onoga što činite da biste upravljali njihovim zdravljem;
  • To će vam osigurati sigurniju njegu.